Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Banke prodale 7 milijardi kuna loših kredita

Investicijski fond APS Delta, sa sjedištem u Češkoj, dogovorio je s Hrvatskom poštanskom bankom potkraj prošle godine otkup njezinih teško naplativih ili potpuno nenaplativih kredita u iznosu koji je poslovna tajna.

Time je nastavljeno "otpuštanje" loših i propalih kredita iz domaćih banaka koje, prema bilancama Hrvatske narodne banke iz sredine prošle godine, raspolažu rizičnom imovinom ukupne vrijednosti oko 30 milijardi kuna.

Velikom većinom radi se o kreditima isplaćenima tvrtkama u teškoćama ili u nekom statusu (pred)stečajne agonije, pa je tako i HPB priopćio da je s APS Deltom dogovorio prodaju nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana gospodarstvu.

– Banka će i nadalje nastaviti objavljivati detaljnije informacije o daljnjem tijeku transakcije te će o svim daljnjim aktivnostima pravodobno izvještavati investicijsku javnost – poručeno je iz HPB-a.

U studenom prošle godine iz te su banke otkrili da, osim s češkim, vode pregovore s još jednim fondom specijaliziranim za naplatu potraživanja, B2 Holdingom, čije je sjedište u Norveškoj, a ima podružnicu i u Hrvatskoj.

Iako podatak o 30 milijardi kuna rizičnih kredita zvuči dramatično, sumnjiva i propala imovina hrvatskih banaka ne smatra se problematičnom kad se usporedi s ukupnim iznosom isplaćenih kredita banaka i sa zemljama u okruženju. Uz to, kako se navodi u spomenutoj analizi HNB-a, nenadoknadivi i teško nadoknadivi krediti banaka u padu su od 2014., nakon što su punih sedam godina rasli.

– Na kraju 2015. ukupni plasmani i preuzete izvanbilančne obveze iznosili su 411 milijardi i 900 milijuna kuna. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana i izvanbilančnih obveza u ukupnoj izloženosti banaka smanjio se s 12,3 posto, koliko je iznosio na kraju 2014. godine, na 12 posto na kraju 2015. Ključan utjecaj na kretanje pokazatelja imale su prodaje potraživanja – navode u HNB-u.

Tijekom pretprošle godine banke su, prema istome izvoru, prodale dvije milijarde i 800 milijuna kuna, a godinu dana prije milijardu i 300 milijuna kuna rizičnih kredita. Na te iznose valja nadodati 930 milijuna kuna potraživanja koje banke knjiže po osnovi kamata i drugih dugova.

– Gotovo 60 posto iznosa prodaja odnosilo se na jednu banku. Dominirale su prodaje potraživanja od trgovačkih društava, s gotovo dvije trećine ukupnog iznosa, a kupci su uglavnom bile specijalizirane kuće za naplatu potraživanja – stoji u izvješću Narodne banke, koje nije obuhvatilo prodaje rizičnih kredita u prošloj godini.

A kako doznajemo od izvršne direktorice Sektora komunikacija HNB-a Alemke Lisinski, u prvih devet mjeseci prošle godine banke su prodale čak četiri milijarde i 200 milijuna kuna teško naplativih potraživanja.

– Riječ je o bruto knjigovodstvenom iznosu prodanih potraživanja raspoređenih u rizične skupine B i C, za koja su banke prethodno procijenile da će ih tek djelomično nadoknaditi ili ih uopće neće nadoknaditi – objašnjava izvršna direktorica HNB-a.

Knjigovodstvena vrijednost prodanih kredita u pravilu je značajno veća od iznosa za koji su prodani. Gubitak kod naplate sumnjivih kredita kreće se od najmanje 30 posto do 100 posto, ovisno o tome u koju je kategoriju svrstan kredit.